Naučila sam cijeniti svaki dar, bio on veliki ili mali, koji mi dolazi od Onoga od kojega proistječu svi blagoslovi. Sloboda pronalaženja vlastitog identiteta u Isusu i spoznaja da sam kći Kralja nad kraljevima najvažnije su stvari u mom životu – zapravo toliko važne da sve ostalo blijedi u usporedbi s njima.
No, život nas često opterećuje poteškoćama i izazovima, pa je ponekad teško koračati njegovim vijugavim i strmim stazama. Ipak, znam da nam povjerenje u Stvoriteljevu ljubav pruža snagu, a obitelj i prijatelji utjehu i ohrabrenje u tim teškim trenucima.
Sjećam se koliko sam patila kao tinejdžerica kad mi je dečko rekao da me ostavlja. Bili smo s društvom kada se to dogodilo. Budući da nisam željela da me vide kako plačem, otišla sam u obližnji park i tamo se dobro isplakala.
A onda sam instinktivno počela pjevati o ljubavi i nadi kako bih se utješila. Prisjetila sam se i drugih tužnih događaja iz mog života, poput trenutka kada je moj dobar prijatelj poginuo u prometnoj nesreći. Nakon svake pjesme osjetila sam kako mi glazba liječi dušu. Uskoro je mir ispunio moje srce, bol je nestala i mogla sam se vratiti društvu s osmijehom na licu.
Eric Clapton, poznati pjevač i skladatelj, u svojoj autobiografiji navodi da je nakon tragične pogibije četverogodišnjeg sina prolazio kroz razdoblje neizrecive boli i tuge. Povukao se iz javnosti i vrijeme provodio u samoći, oplakujući svoj gubitak. Konačno je odlučio da će, u znak sjećanja na sina, napisati pjesmu utjehe. Tako je nastala “Tears in Heaven”, skladba koja je zasjela na prva mjesta top-ljestvica i koja još uvijek tješi mnoge u trenucima osobnih tragedija.
Razmišljanje o nebu – mjestu gdje će Bog obrisati svaku suzu s naših očiju – pravi je melem za tugu. A ovdje na Zemlji, pjesma, osmijeh, zagrljaj, riječ utjehe i iskrena molitva mogu donijeti dašak neba nama i drugima te nas podsjetiti na Boga ljubavi koji će jednoga dana ispraviti sve nepravde!