Svakog Uskrsa, bivam obuzet osjećajima čuđenja i divljenja prema žrtvi koju je Isus podnio za nas. Toliko je samo propatio i pretrpio prije okrutnog smaknuća, a da ne spominjem duševnu bol koju je iskusio znajući što ga čeka. Da, znao je pravi razlog svega, no ipak je sve to bilo zastrašujuće. Činjenica je da je Isus u jednom trenutku čak zatražio da bude pošteđen križa. 1

Mogao je sve odgoditi, dignuti ruke od svega ili čak pozvati svoje anđele u pomoć. 2 No zašto to nije učinio? Zato jer je želio spasiti nas i to mu je bilo važnije od zaustavljanja fizičke boli i duševnih muka.

Volio je bez predrasuda. Kada je rimski satnik – pripadnik rimskog opresivnog vojnog režima, došao k njemu moleći ga da izliječi njegovog slugu, Isus je to rado učinio. Volio je satnika i njegovog slugu isto onoliko koliko je volio i druge.3 Samarijanka kod bunara bila je pripadnica drugog naroda, naroda kojeg su židovi izbjegavali, a povrh toga radilo se i o ženi. Isus je pak vidio njeno slomljeno srce i pokazao joj da je bila posebna i da je Bog voli.4

Isus je zanemario društvene norme i pokazao samilost. Prihvaćao je sve ljude, čak i po cijenu gubitka vlastitog ugleda. Jednom dok je ručao pristupila mu je žena (opisana kao nadaleko poznata grešnica) i počela plakati, usrdno moleći za oproštenje. Svojim je suzama oprala njegova stopala, a potom ih obrisala svojom kosom. Vjerske vođe i ostali koji su objedovali s njim bili su zabezbeknuti da je Isus uopće dopustio takvoj ženi da ga dodirne. Isus im je zatim ispričao usporedbu o grupi dužnika kojima su dugovi bili oprošteni i upitao ih: “Tko će više slijediti vjerovnika, oni kojima je malo oprošteno ili oni kojima je puno oprošteno?” Kada su mu rekli da će vjerovnika više slijediti oni kojima je puno bilo oprošteno, Isus im je jednostavno odgovorio: “Dobro ste presudili.” Potom se okrenuo ženi i ispred sviju rekao: “Tvoji su grijesi oprošteni.” I to je bilo to.5

Liječio je bolesne čak i subotom, kada je rad bio zabranjem židovskim vjerskim zakonom, a i objasnio je zašto je to činio.6Večerao je sa Zakejem, omrženim poreznikom. 7Ljubazno je govorio s odbačenim gubavcima i izliječio ih. 8

Isus je pokazao suosjećanje prema patnjama drugih ljudi. Kada je Lazar umro, Isus je plakao, žaleći za njim.9 Kada se Petar davio u razbješnjelom moru, Isus mu je pružio ruku i izvukao ga van. 10 Nakon uskrsnuća, iako je Petar jasno negirao bilo kakvo poznanstvo s Njim, Isus ga je oslovio imenom, dajući mu tako na znanje da mu je sve oprošteno. 11 Kada je pak Tomo izrazio sumnju u istinitost uskrsnuća, Isus mu je dopustio da sam provjeri stvari. 12 Znao je da su mu učenici ponekad bili kukavice, nošene osjećajima, a isto tako zna da smo i mi ponekad takvi, no ipak nas voli. 13

Isus se zauzimao za istinu. Izbacio je mjenjače novca iz hrama i nazivao ih hipokritima i lažljivcima, kad god bi ih sreo. Iako je bio mudar, strpljiv i nježan također je bio i vrlo jasan u izjašnjavanju svojih stavova. Isus je uvijek govorio istinu, bez obzira na posljedice.14

Dakle, ako stvarno želimo biti poput Krista pogledajmo onda Njegove jasne smjernice kako to možemo i učiniti. U Evanđelju po Mateju 22:37-40 rekao nam je: “Ljubi Gospodina svojega Boga svim svojim srcem, svom svojom dušom i svom svojom misli i ljubi svojega bližnjega kao samoga sebe!”

Ako volimo Boga svim srcem, umom i dušom onda ćemo naravno i slušati ono što nam On govori. Nećemo se klanjati drugim bogovima, uzaludno izgovarati Njegovo ime ili zaboraviti odvojiti vrijeme za Njega. I ako volimo svoje bližnje, muškarce i žene, kao same sebe, nećemo lagati, krasti, ubijati, zaviditi itd. Dapače, otići ćemo korak dalje. Voljet ćemo bezuvjetno, jer smo i sami tako voljeni. Zauzet ćemo se za ono što je ispravno jer će Bog i Njegova riječ biti naša zvijezda vodilja. Pomoći ćemo drugima jer znamo da smo svi jednaki pred Bogom, pa čak ako to zahtijeva i prelaženje granica društvenih normi.

Svi se mi ponekad izgubimo, ignoriramo našeg Gospodara, ili pak zaniječemo da ga uopće poznajemo. No, baš kao izgubljeni sin, ako se pokajemo i krenemo prema oprostu, naš će nam Otac izaći u susret i dočekati nas širom otvorenih ruku.

Kroz Njegovu patnju, smrt i veličanstveno uskrsnuće na uskršnje jutro svaki dan možemo strastveno živjeti svoj život.

  1. Evanđelje po Luki 22:42.↑
  2. Evanđelje po Mateju26:53.↑
  3. Evanđelje poMateju 8:8–13.↑
  4. Evanđelje po Ivanu 4:7–26.↑
  5. Evanđelje po Luki Luke 7:37–50.↑
  6. Evanđelje po Mateju 12:10–12.↑
  7. Evanđelje poLuki 19:2–10.↑
  8. Evanđelje po Luki 17:12–19; Evanđelje po Marku 1:40–42.↑
  9. Evanđelje po Ivanu11:35.↑
  10. Evanđelje po Mateju14:30,31.↑
  11. Evanđelje po Marku 16:7.↑
  12. Evanđelje po Ivanu20:24-28.↑
  13. Psalam 103:14.↑
  14. Evanđelje po Marku 11:15; Evanđelje po Luki 11:46; Evanđelje po Ivanu 8:44.↑