Obožavam avokado! Ovo voće je ne samo jako ukusno nego je i jako svestrano, a o njegovim zdravim svojstvima da i ne govorim. Avokado je jedan od najboljih izvora prirodnih ulja i vitamina.

U Čileu, gdje sam provela većinu svog djetinjstva, avokado nazivaju “palta”. Koriste ga u pripremi mnogih jela, kao što su salate, sendviči, pa čak i hot dogova. Samo nekoliko kriškica avokada u salati, ili sloj guacamole (umak od avokada) na pljeskavici ili sendviču može potpuno transformirati tu “normalnu hranu” u nešto jedinstveno. Nevjerojatno! To je barem moje mišljenje. Avokado je jedan od osnovnih sastojaka moje ishrane i iz iskustva znam da odlično ide uz sve, a možete ga jesti i samog kao zakusku ili manji obrok. Samo ga prepolovite uzdužno nožem, posolite i/ili popaprite, iscijedite malo limuna na njega i savršenstvo je tu.

Svojstvo avokada kao transformirajuće sile podsjeća me nekako na transformirajuću moć ljubavi i suosjećanja. Tijekom našeg radnog vremena ili skrbi za obitelj činimo dobre, lijepe i potrebne stvari, no također i stvari koje činimo automatski, onako iz navike.

Ako svakodnevno prolazite pored nekog prometnog znaka naviknete se da je tamo i nakon nekog vremena prestajte obraćati pozornost na njega. Kao da i ne postoji. Ponekad se to dogodi i stvarima koje činimo za druge. Radimo ih iz navike, a primaoci usluga i ne pokazuje baš neku zahvalnost. Ponekad pak mi ne primjećujemo stvari koje drugi čine za nas nama niti smo im zahvalni koliko bismo trebali biti. Kada se stvarno potrudimo i dodamo malo “avokada” u obliku nekoliko lijepih riječi ili riječi zahvalnosti, stvari se bitno promijene.

Nedavno sam posjetila prijateljicu u obližnjem gradu i nakon nekoliko dana vraćala sam se autobusom kući. Dosta sam putovala te mogu reći da dobro podnosim putovanja, no ipak više volim kada je sjedalo do mene prazno. Pronašla sam svoje sjedalo i sjela. Autobus je bio poprilično pun, no sjedalo pored mene još uvijek je bilo prazno. Nedugo potom jedan je mladić ljubazno upitao da li bi mogao sjesti do mene. “Naravno, samo izvolite” odgovorila sam. Nasmijao se i uzvratio: “Još mi nitko ovako ljubazno nije odgovorio na ovo pitanje. Stvarno lijep osjećaj, osvježavajuće.” Meni je to pak bilo sasvim normalno. Uvijek sam naime nastojala biti ljubazna prema neznancima jer su bezbroj puta i oni bili ljubazni prema meni. A bilo mi je jako drago što sam ostavila upečatljiv dojam na nekoga.

Nakon što se smjestio počeli smo razgovarati i neko smo vrijeme uživali u udobnom razgovoru. Ugođaj je bio prijatan i to se osjećalo u zraku. Nije bilo one napetosti kada ste stisnuti i trpite “onog do sebe”. Putovanje je bilo ugodno, nalik avokadu.

Vjerojatno ste čuli za Paretov princip ili Pravilo 80/20. Načelo govori da 80% učinkovitosti proizlazi iz 20% truda. Razmišljala sam o ovom načelu u odnosu na….pogodili ste – avokado. Mislim, i to je samo moje mišljenje, da 20% neke hrane sadrži 80% njene ukusnosti. Iz toga proističe da dodamo li našim rutinskim djelima par lijepih riječi 20% truda prerasti će u 80% onoga što će se druga osoba zapamtiti o nama i našem djelu.

* * *

Talijanski ekonomist Vilfredo Pareto 1906. godine je pri istraživanju raspodjele nacionalnog bogatstva otkrio da u Italiji oko 20% obitelji posjeduje oko 80% kapitala te da se 80% graška u njegovom vrtu rađa na 20% stabljika. Paretovo pravilo, Paretov zakon, Paretovo načelo ili 80/20 zakon navodi da je mali broj uzroka (20%) odgovorno za veliki broj (80%) učinaka. Najvažnije mjesto primjene ovog principa je u upravljanju vremenom. Naime, samo 20% svog vremena iskoristimo učinkovito. Ostalih 80% vremena radimo neučinkovite stvari i proizvedemo samo 20% učinka. Načelo se također koristi u osiguravajućim društvima, financijskoj matematici, globalnoj trgovini kao i u mnogim drugim područjima.

“Mi smo stvoreni tako da jednostavni izrazi ljubavi, kao davanje siromašnima ili izražavanje zahvalnosti ostavljaju pozitivan utjecaj na naše raspoloženje. Tajna sretnog života je dobar život; život dugoročnih odnosa, izazovnog rada i veze sa zajednicom.” —Paul Bloom (rođen 1963), profesor psihologije i kognitivne znanosti na Sveučilištu Yale.